Kunan Kiribati

Mula sa Wikipedia, ang malayang ensiklopedya
Kunan Kiribati
English: Song of Kiribati

National awit ng Kiribati
Also known asTeirake Kaini Kiribati (English: Stand Up, Kiribati)
LirikoIoteba Tamuera Uriam
MusikaIoteba Tamuera Uriam
Ginamit12 July 1979
Tunog
U.S. Navy Band instrumental version (one verse)

"Kunan Kiribati" (Ingles: "Awit ng Kiribati"),[1] din kilala sa incipit nito, "Teirake Kaini Kiribati" (IPA[tei̯ɾake kaːi̯ni kiɾibæsi]; Ingles: "Stand Up, Kiribati"),[1] ay ang pambansang awit ng Kiribati. Ito ay isinulat at kinatha ni Ioteba Tamuera Uriam at pinagtibay noong ika-12 ng Hulyo 1979.[2][3] Ang mga liriko nito ay kinumpirma ayon sa Iskedyul 3 ng National Identity Act 1989.[1]

Kasaysayan[baguhin | baguhin ang wikitext]

Ang awit ay pinili pagkatapos ng isang nationwide song competition para makahanap ng pambansang awit. Kabilang sa mga lumahok sa kompetisyon ay ang lokal na kompositor at Protestant missionary na si Rev. Tom Toakai.[4]

Liriko[baguhin | baguhin ang wikitext]

Ayon sa National Identity Act 1989, ang piyesa ay kakantahin sa andante tempo na 108.[1]

Gilbertese lyrics[1][3] IPA transcription[5][6][a] English lyrics[3][7][8]

I
Teirake kaaini Kiribati,
Anene ma te kakatonga,
Tauraoi nakon te mwioko,
Ma ni buokia aomata.
Tauaninne nte raoiroi,
Tangiria aomata nako.
Tauaninne nte raoiroi,
Tangiria aomata.

II
Reken te kabaia ma te rau,
Ibuakoia kaain abara,
Bon reken te nano ae banin,
Ma te i-tangitangiri naba.
Ma ni wakina te kabaia,
Ma n neboa i eta abara.
Ma ni wakina te kabaia,
Ma n neboa abara.

III
Ti butiko ngkoe Atuara,
Kawakinira ao kairira,
Nakon taai aika i maira,
Buokira ni baim ae akoi.
Kakabaia ara Tautaeka,
Ma ake a makuri iai.
Kakabaia ara Tautaeka,
Ma aomata ni bane.

1
[tei̯.ɾa.ke kaːi̯.ni ki.ɾi.bæ.si]
[a.ne.ne mæ te ka.ka.to.ŋa]
[tau̯.ɾa.oi̯ na.kon te mˠi.o.ko]
[mæ ni bu.o.ki.a ao̯.mæ.ta]
[tau̯.a.nin.ne (i)n.te ɾa.oi̯.ɾoi̯]
[ta.ŋi.ɾi.a ao̯.mæ.ta na.ko]
[tau̯.a.nin.ne (i)n.te ɾa.oi̯.ɾoi̯]
[ta.ŋi.ɾi.a ao̯.mæ.ta]

2
[ɾe.ken te ka.bai̯.a mæ te ɾau̯]
[i.bu.a.koi̯.a kaː.in a.bæ.ɾa]
[bon ɾe.ken te næ.no ae̯ ba.nin]
[mæ te‿i̯.ta.ŋi.ta.ŋi.ɾi na.bæ]
[mæ ni βˠa.ki.na te ka.bai̯.a]
[mæ‿n ne.bo.a‿i̯ e.ta a.bæ.ɾa]
[mæ ni βˠa.ki.na te ka.bai̯.a]
[mæ‿n ne.bo.a a.bæ.ɾa]

3
[si bu.si.ko‿ŋkoe̯ a.tu.a.ɾa]
[ka.βˠa.ki.ni.ɾa a.o kai̯.ɾi.ɾa]
[na.kon taːi̯ ai̯.ka i ma.i.ɾa]
[bu.o.ki.ɾa ni bæi̯m ae̯ a.koi̯]
[ka.ka.bai̯.a a.ɾa tau̯.tae̯.ka]
[mæ a.ke a ma.ku.ɾi i.ai̯]
[ka.ka.bai̯.a a.ɾa tau̯.tae̯.ka]
[mæ ao̯.mæ.ta ni bæ.ne]

I
Stand up, people of Kiribati!
Sing with jubilation!
Prepare to accept responsibility
And to help each other!
Be steadfastly righteous!
Love all our people!
Be steadfastly righteous!
Love all our people!

II
The attainment of contentment
And peace by our people
Will be achieved
When all our hearts beat as one,
Love two another!
Promote happiness and unity!
Love one another!
Promote happiness and unity!

III
We beseech You, O God,
To protect and lead us
In the days to come.
Help us with Your loving hand.
Bless our Government
And all our people!
Bless our Government
And all our people!

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 "National Identity Act 1989". PacLII. Nakuha noong 2022-01-30.
  2. Agency, Central Intelligence (2015-11-24). /books?id=jZIZCwAAQBAJ&pg=PT2676 The CIA World Factbook 2016 (sa Ingles). Simon and Schuster. p. 2676. ISBN 978-1-5107-0089-5. {{cite book}}: Check |url= value (tulong)
  3. 3.0 3.1 3.2 Reed, W. L.; Bristow, M. J. (1985). Pambansang Awit ng Mundo (sa Ingles). Blandford Press. pp. 259–260. ISBN 978-0-7137-1525-5.
  4. Robie, David; Korauaba, Taberannang. "Media at ang pulitika ng klima pagbabago sa Kiribati: Isang case study sa journalism sa isang nawawalang bansa": 12. {{cite journal}}: Cite journal requires |journal= (tulong)
  5. Aratita (2021-01-07). "Kiribati National Anthem". YouTube. Inarkibo mula sa orihinal noong 2022-04-24. Nakuha noong 2022-04-24.{{cite web}}: CS1 maint: bot: original URL status unknown (link)
  6. seliseli123 (2011-07-24). "KIRIBATI NATIONAL ANTHEM". YouTube. Inarkibo mula sa orihinal noong 2022-04-24. Nakuha noong 2022-04-24.{{cite web}}: CS1 maint: bot: original URL status unknown (link)
  7. Bataua, Batiri T. (1985). Kiribati: A Changing Atoll Culture (sa Ingles). Institute of Pacific Studies of University of the South Pacific. p. 15.
  8. Minahan, James B. (2009-12-23). The Complete Guide to National Symbols and Emblems [2 volumes] (sa Ingles). ABC-CLIO. p. 79. ISBN 978-0-313-34497-8.


Maling banggit (May <ref> tag na ang grupong "lower-alpha", pero walang nakitang <references group="lower-alpha"/> tag para rito); $2